Picula o sukobu Milanovića i Plenkovića zbog Pariza: Nijedna parada nije samo parada, već politička poruka

Europski parlament usvojio je izvješće o napretku Srbije na putu prema članstvu u Europskoj uniji, koje je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula.

U izvješću se ocjenjuje da je europski put Srbije znatno usporen, a u pojedinim područjima zabilježen je i nazadak. Dokument je usvojen s 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih, a upravo o njegovim zaključcima u N1 Studiju uživo govorio je Tonino Picula.

Na pitanje zašto Europska komisija ne zauzima stav koji ozbiljnije uzima u obzir njegovo izvješće i argumente koje ono sadrži, Picula je rekao da interes eurozastupnika za politiku proširenja iz godine u godinu raste.

"Interes zastupnika za politiku proširenja, pa tako i za Srbiju, iz godine u godinu sve je veći. To postaje jedan od prioriteta u programima Europske komisije i Europskog parlamenta. S tim dolazi i želja da se bolje razumije ono o čemu se odlučuje. Pokazatelj toga je i interes za izvješće koje nosi moje ime, iako ga nisam radio sam. Broj amandmana porastao je s nešto više od 300 prošle godine na više od 500 ove godine", rekao je.

'Umjesto da Srbija bude motor procesa proširenja, postala je kočničar'

Istaknuo je kako to pokazuje da su europarlamentarci željeli sudjelovati u izradi dokumenta koji smatraju važnim jer se odnosi na državu koja ima najveći potencijal za članstvo u Europskoj uniji.

"Nažalost, to se godinama ne događa. Umjesto da Srbija bude motor procesa proširenja, postala je njegov kočničar", rekao je. Dodao je da se o Srbiji ne može govoriti odvojeno od njezina utjecaja na regiju.

"Kada govorimo o Srbiji, moramo govoriti o njezinu utjecaju na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo. Nastojali smo uskladiti geopolitičku važnost politike proširenja sa stvarnim stanjem na terenu, oslanjajući se pritom na izvješća Europske komisije koja je krajem prošle godine predstavila povjerenica Marta Kos. Ona su bila izrazito kritična prema vlastima u Srbiji", rekao je.

Podsjetio je da je Komisija dodatno pooštrila svoju ocjenu nakon donošenja zakona koje naziva "Vučićevim zakonima".

"Kada je povjerenica Kos rekla da je riječ o besprimjernom koraku unatrag jer nisu bili konzultirani ni Europska komisija ni Venecijanska komisija, iz Komisije je došla ideja o privremenoj obustavi isplata iz Plana rasta. To je izazvalo veliku polemiku", kazao je.

Dodao je da je Europska komisija u svibnju još jednom dovela u pitanje napredak Srbije prema članstvu, ali da je kasnije promijenila ton.

"U svibnju je Komisija navela da je bilo kakav napredak Srbije na europskom putu dvojben, a onda smo dobili prezentaciju u kojoj negira mnogo toga što je sama ranije utvrdila. Meni se čini da je Europska komisija postala medij", rekao je.

'Dodatni vjetar u leđa Vučiću'

Na pitanje kako je Komisija postala "medij", odgovorio je da iza toga vidi utjecaj pojedinih država članica.

"Zbog utjecaja određenih država članica koje žele Srbiju zadržati u orbiti europskih integracija. Mislim prije svega na strateške interese Pariza i Berlina. Njemačka i Francuska, po mom mišljenju, utjecale su na promjenu stava Komisije, koja nije bila dosljedna u svojim ocjenama, za razliku od Europskog parlamenta koji je svih ovih godina kritički intoniran prema situaciji u Srbiji", rekao je.

Govoreći o razlikama između njegova izvješća i stava Komisije, Picula je upozorio da se pokušava zanemariti činjenice.

"Čini se da će ostati na pokušaju da se ignoriranjem činjenica pomogne autokratskom režimu da ostane na europskom putu. Tu je i Europsko vijeće koje mora odobriti otvaranje svakog pregovaračkog klastera. Postoji 'koalicija voljnih' koja ne smatra da su se stekli uvjeti za otvaranje novog klastera nakon pet godina. Takav bi potez, po mom mišljenju, bio neopravdan i predstavljao bi dodatni vjetar u leđa Aleksandru Vučiću", rekao je.

Podsjetio je da se osam od 27 država članica usprotivilo otvaranju trećeg klastera u pregovorima sa Srbijom.

"To pokazuje da velik broj država članica ne vidi razlog za nastavak politike proširenja prema Srbiji u sadašnjim okolnostima. Ignoriranje činjenica nailazi na politički otpor", rekao je.

'EU ne smije zatvarati oči pred kršenjem ljudskih prava u zamjenu za određene interese'

Na pitanje kakvu bi poruku uputio vlastima u Srbiji i kako bi Europska unija trebala reagirati, Picula je rekao da bi se trebala dosljedno držati kriterija za članstvo.

"Treba se držati kopenhaških kriterija. Europska unija ne bi smjela voditi transakcijsku politiku prema državama kandidatkinjama, odnosno zatvarati oči pred kršenjem ljudskih prava i temeljnih vrijednosti u zamjenu za određene političke ili gospodarske interese", rekao je.

Ocijenio je i da je višegodišnji antieuropski narativ ostavio posljedice na raspoloženje građana Srbije.

"Antieuropski narativ u Srbiji i srpskim medijima doveo je do toga da članstvo u Europskoj uniji više nije popularno. To traje već više od desetljeća", rekao je.

O paradi u Parizu: Nijedna parada nije samo parada, već politička poruka

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula komentirao je i prepirku predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko sudjelovanja na vojnoj paradi u Parizu, istaknuvši da takvi događaji uvijek imaju širu političku poruku.

"Nijedna parada nije samo parada, već je politička poruka", rekao je Picula.

Objasnio je da francuski predsjednik Emmanuel Macron kroz takve događaje pokušava ostaviti političko nasljeđe u posljednjim mjesecima svog mandata.

"Francuski predsjednik Macron ulazi u posljednjih nekoliko mjeseci svog mandata i pokušava ostaviti političko nasljeđe. Kao netko tko je Francusku istaknuo u ovim turbulentnim geopolitičkim vremenima i napravio neke konkretne projekte", rekao je Picula.

Dodao je da je parada bila način za isticanje francuskog pristupa europskoj obrani, politici prema Ukrajini i jačanju obrambenih kapaciteta Europske unije.

'Očito ne postoji tema koja bi uspjela približiti Milanovića i Plenkovića'

Komentirajući odnose predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, Picula je rekao da njihov dugogodišnji sukob šteti Hrvatskoj.

"U Hrvatskoj imamo problem koji nije uobičajen u Europskoj uniji. Predsjednik Republike i predsjednik Vlade, dva ustavna središta izvršne vlasti, ne surađuju. Taj politički animozitet traje godinama i sigurno utječe na percepciju Hrvatske kao države koja bi mogla biti medijator ili važan sudionik političkih procesa", rekao je.

Dodao je da Hrvatska zbog vlastitog iskustva pristupanja Europskoj uniji ima posebnu odgovornost kada je riječ o politici proširenja.

"Hrvatska bi u ovim okolnostima trebala jasno artikulirati svoje stavove u Bruxellesu kada je riječ o pristupanju zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji. Upravo zato podjele između predsjednika i premijera smatram izrazito štetnima", rekao je.

Podsjetio je da su i ranije postojale političke razlike, ali da su državni interesi bili iznad njih.

"Pokojni Ivica Račan i Ivo Sanader, unatoč političkim razlikama, sklopili su Savez za Europu. Danas očito ne postoji 'krilna' tema koja bi uspjela približiti Milanovića i Plenkovića", rekao je. Na kraju je ocijenio da posljedice njihova sukoba osjeća i Hrvatski sabor.

"Čini mi se da je Hrvatski sabor jedna od kolateralnih žrtava odnosa Milanovića i Plenkovića jer bi upravo to trebalo biti mjesto na kojem se raspravljaju i oblikuju politička stajališta koja bi u većoj mjeri obvezivala nositelje izvršne vlasti", zaključio je Picula.